Brest-Litovski mir, potpisan 3. ožujka 1918. godine između Centralnih sila i sovjetske Rusije, okončao je borbe na istočnom frontu Prvog svjetskog rata. Sporazum je bio rezultat boljševičke revolucije i želje Lenjinove vlade da napusti rat kako bi se mogla fokusirati na unutarnje probleme i građanski rat koji je već započinjao. Prema uvjetima Brest-Litovskog mira, Rusija je izgubila velike teritorije, uključujući današnje baltičke države (Litvu, Latviju i Estoniju), Poljsku, Ukrajinu i Bjelorusiju, koji su pali pod njemačku ili austrougarsku kontrolu. Ovaj mirovni ugovor bio je izrazito nepovoljan za Rusiju, ali ga je Lenjin smatrao nužnim kompromisom kako bi osigurao opstanak boljševičkog režima. Iako je Brest-Litovski mir kratko trajao, jer je s njemačkim porazom u jesen 1918. godine poništen, ostao je značajan kao prvi međunarodni ugovor sovjetske Rusije i simbol spremnosti boljševičke vlasti na radikalne političke odluke kako bi očuvala vlast.